air max bianche nike air max saldi nike shox rivalry nike huarache scarpe jordan mbt scarpe christian louboutin milano louis vuitton occhiali da sole scarpe louis vuitton louboutin uomo michael kors borse louis vuitton sito ufficiale tiffany gioielli scarpe mbt nike air max bianche nike free run christian louboutin outlet polo ralph lauren prezzo gioielli tiffany polo ralph lauren prezzi nike roshe run louboutin outlet occhiali louis vuitton jordan scarpe borse michael kors spaccio hogan polo ralph lauren uomo

 
 
 
 

Povijesni razvoj Huma

Današnji svoj izgled u osnovnim je konturama Hum dobjo već u srednjem vijeku, u XI. stoljeću. Tada je na ostacima stare utvrde sagrađen Humski kaštel i zatim uz njega prvl niz kuća budućeg gradića. U to je vrijeme Istra pripadala franačkom carstvu i u tom je sklopu 1040. godine postala zasebnom markom. Mark grof Ulrich I. na pograničnim predjelima svoje države obnavija i podiže niz kaštela među kojima i ovaj u Humu. Godine 1102. Ulrich II. daje Hum, uz niz drugih kaštela, kao feud akvilejskom patrijarhu. U darovnici se navodi "castrum Cholm" (prema starom hrvatskom obliku Hlm) i to je prvo spominjanje Huma u njegovoj dugoj opstojnosti.Tim činom zapravo počinje povijest Huma kao grada-utvrde. I u kasnjim povijesnim izvorima sve do XVII.st. Hum se spominje kao "castrum", dakie tvrđava, čime je naglašavana njegova fortiflkacijska uloga.

Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U tijeku gotovo čitavog tisučlječa, od XI.st. do danas, u Humu se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo, naseje je ostalo unutar granica određenih već u ranom srednjem vjeku. Humski se kaštel nalazio na platou u zapadnom djelu gradića unutar obrambenih zidova, na mjestu gdje se danas dijelom nalazi župna crkva, župni dvor i najzapadniji dio sjevernog niza kuća. Tlocrt kaštela imao je oblik pravokutnika veličine 35x30 m. Ulaz u kaštel bio je iznutra, iz grada. Osnovna namjena kaštela bila je obrambena, ali je, naročito u ranijem razdoblju, u njemu bilo i sjedište feudalaca -vazala akvilejskih patrijarha kojima je pripadao. Uz kaštel se postupno gradilo naselje. Njegova obrambena uloga diktirala je zatvoren sustav zidina koje su ga opasivale sa svih strana te takav plan grada koji je omogućavao najbržu vezu svake njegove važrnje točke s kaštelom, u koji su se žiteiji sklanjali u slučaju opasnosti. A položaj kaštela na zapadnom rubu hrpta brijega na kojem se Hum smjestio odredio je zapadnu grarnicu naseija te se ono moglo razvijati samo prema istoku. Nastao je tako gradić položen po hrptu izduženog brijega, unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu približno pravokutnog oblika dužine stotinjak i širine oko 35 metara.

Prostornu organizaciju gradića čine tri paralelna niza kuća što se pružaju od istoka prema zapadu, dvije ulice koje ih odjeljuju i trapezasti trg kod glavnih gradskih vratiju. Kaštel je dvijama ulicama bio izravno povezan sa svim djelovima grada. Stambene kuće u sva tri niza gledale su na ulice pa je tako bio omogućen brz dolazak vojne posade i brzo sklanjanje svih gradskih žitelja u kaštel.

 

Najstarji je srednji niz, nastao poslje izgradnje kaštela tako što su konoliziranim graničarima, koji su u slučaju potrebe činili kaštelsku posadu, dodjeljivane male kvadratne parcele u nizu na kojima su jedna uz drugu građene stambene kuće.kasnije je, u XVI. i XVII. st. taj nizjednostrukih kuća proširen dogradnjama ispred njihovih pročelja, što je i danas vidljivo u zapadnom dijelu tog niza, dok su današnje kuće u njegovom istočnom dijelu gražene u 18. i 19. st. Rubni nizovi kuća ( južni i sjeverni) nastali su poslije srednjeg niza i oblikovana su u dužem vremenskom razdoblju. Tragovi prvotne izgradnje svjedoče da je već u srednjem vjeku počela izgradnja i niza kuća uz južne gradske zidine. kako su sjeverne zidine imale najizraženiju obrambenu ulogu, niz kuća uz njih gražen je u kasnjim fazama.Već u najranijoj fazi izgradnje naselja bila je podignuta i manja župna crkva sv. Marije ispred kaštela neposredno uz gradski trg.

Drugom fazom izgradnje Huma možemo smatrati razdoblje od XII. do XV. stoljeća. Tada Hum pripada Akvilejskoj patrijaršji. To je vrijeme procvata umjetničke djelatnosti u Humu. Tom razdoblju pripada grobna kapela sv. Jeronima oslikana znamenitim freskama te monumentalni zvonik-kula podignut uz južni obrambeni zid.

Nov procvat u izgradnji Hum doživljava u prevlasti Venecije u XVI. st. To je vrijeme razvijenog komunalnog sustava i shodno tome izražene gradske uloge Huma kao administrativnog, kulturnog i gospodarskog središta, ali i s naglašenom obrambenom funkcijom. Kada je 1412. g. Hum pripao Veneciji, djelom su srušene njegove zidine, ali su nemirne prilike na graničnom području prema austrijskim posjedima nalagale njihovu obnovu. S druge strane, jačanje komunalnog sustava što ga je podržavala Venecija izistivalo je novu artikulaciju gradskog prostora. Tako u tjeku XVI. i XVII. stoljeća Hum doživljava znatne promjene: obnovljene su obrambene zidine i ojačane dvijama kulama, izgrađena su dvostruka (glavna) gradska vrata, gradska loža i drugi objekti za upravne i javne djelatnosti te nova župna crkva na mjestu starije romaničke crkvice sv.Marije.

U sukobima, pljačkaškim i ratnim pohodima, Hum je često stradavao, njegov je fortifikacijski sustav, uključivši i kaštel, više puta djelomice rušen i ponovo obnavljan. U uskočkom ratu (1612-1618) grad je bio spaljen, nakon čega je usljedila obnova i u njenom sklopu intenzivna stambena izgradnja. Današnji izgled Huma dovršen je početkom XIX. st. izgradnjom župne Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (poznate pod nazivom Crkva sv.Petra i Pavla). Izgrađena je na mjestu gdje je ranije stajala manja župna crkva iz XVII.st. i djelom kaštel. Tada je, zbog veličine nove crkve, južni gradski zid pomaknut prema van tako da se zvonik našao unutar gradskih zidina..

 

Autor teksta: Miroslav Sinčić

ARHIVA :